O tjeskobi/anksioznosti
Što je tjeskoba/anksioznost?
Anksioznost je ono što osjećamo kada smo zabrinuti, napeti ili se bojimo – posebno o stvarima koje će se uskoro dogoditi ili za koje mislimo da bi se mogle dogoditi u budućnosti. Anksioznost je prirodan ljudski odgovor kad opažamo da smo pod prijetnjom. To se može doživjeti kroz naše misli, osjećaje i fizičke senzacije.
Kod mene se tjeskoba osjeća kao da svi na svijetu čekaju da se sapletem, da bi mi se mogli smijati. Osjećam se nervozno i nesigurno je li sljedeći korak koji napravim najbolji put naprijed.
Većina ljudi se ponekad osjeća tjeskobno. Naročito je često osjetiti neku anksioznost dok se nosite sa stresnim događajima ili promjenama, posebno ako bi oni mogli imati veliki utjecaj na vaš život. (Pogledajte naše stranice o kontroli stresa za više informacija o stresu.)
Šta je reakcija „borbe, bijega, ili smrzavanja“?
Kao i sve životinje, i ljudi su razvili načine da nam pomognu da se zaštitimo od opasnosti. Kada osjetimo prijetnju, naša tijela reagiraju oslobađanjem određenih hormona, poput adrenalina i kortizola. Ti hormoni:
- nas čine budnijim, pa možemo brže djelovati
- ubrzavaju rad našeg srca, brzo šaljući krv tamo gdje je najpotrebnije.
Nakon što osjetimo da je prijetnja prošla, naša tijela oslobađaju druge hormone kako bi se mišići pomogli opustiti. To ponekad može uzrokovati podrhtavanje tela.
Ovo se obično naziva reakcija „borbe, bijega, ili smrzavanja“ – događa automatski u našim tijelima, i nad tim nemamo kontrolu.
Izaći iz kuće je izazov, jer imam strah od paničnog napada i osjećam da me promatraju ili sude. To je stvarno strašno. Želim dobiti pomoć, ali bojim se da će me suditi.
Kada je tjeskoba problem mentalnog zdravlja?
Anksioznost može postati problem mentalnog zdravlja ako utječe na vašu sposobnost da živite svoj život kako želite. Na primjer, može postati biti problem ako:
- vaši osjećaji anksioznosti su vrlo snažni ili traju dulje vrijeme
- vaši strahovi ili brige nisu u proporciji sa situacijom
- izbjegavate situacije zbog kojih bi se mogli osjećati anksiozno
- vaše brige su jako uznemirujuće ili ih je teško kontrolirati
- redovito doživljavate simptome anksioznosti, što bi moglo uključivati napade panike
- svakodnevni život vam je otežan, ili vam je teško raditi stvari u kojima uživate.
Ako vaši simptomi pripadaju određenom skupu medicinskih kriterija, možda će vam biti dijagnosticiran jedan od poremećaja anksioznosti. Ali također je moguće doživjeti probleme s anksioznošću bez određene dijagnoze. Naše stranice o samopomoći i liječenju problema s anksioznošću nude prijedloge za pomoć i podršku.
Znate onaj osjećaj kada se ljuljate na stražnjim nogama stolice i odjednom samo djelić sekunde mislite da ćete pasti; taj osjećaj u grudima? Zamislite da se taj djelić sekunde zamrzne u vrijemenu i da se zadrži u grudima nekoliko minuta/sati/dana, i zamislite uz to osjećaj predstojeće propasti i straha koji su tu, a ponekad ni sami ne znate zašto.
Što su anksiozni poremećaji?
Anksioznost se može iskusiti na mnogo različitih načina. Ako vaša iskustva zadovoljavaju određene kriterije, liječnik vam može dijagnosticirati specifičan anksiozni poremećaj.
Neki najčešće dijagnosticirani anksiozni poremećaji su:
- Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD) – to znači da u svakodnevnom životu imate redovite ili nekontrolirane brige o mnogim različitim stvarima. Budući da postoji puno mogućih simptoma anksioznosti, to može biti poprilično široka dijagnoza, što znači da problemi i iskustva s GAD-om mogu biti prilično različiti kod različitih osoba.
- Socijalni anksiozni poremećaj – ova dijagnoza znači da osjećate ekstremni strah ili anksioznost koje izazivaju socijalne situacije (poput zabava, radnih mjesta ili bilo koje situacije u kojoj morate razgovarati s drugom osobom). Poznata je i kao socijalna fobija. (Pogledajte našu stranicu o vrstama fobije za više informacija.)
- Panični poremećaj – to znači redovite ili česte napade panike bez jasnog uzroka ili okidača. Doživjeti panični poremećaj može značiti da stalno osjećate strah od drugog napada panike, do te mjere da taj strah može sam potaknuti vaše napade panike. (Pogledajte našu stranicu o napadima panike za više informacija.)
- Fobije – fobija je ekstremni strah ili tjeskoba koju izaziva određena situacija (poput društvenih situacija) ili određeni objekt (poput pauka). (Pogledajte naše stranice o fobijama za više informacija.)
- Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) – ovo je dijagnoza koja vam se može postaviti ako razvijete probleme s anksioznošću nakon što prođete kroz nešto što je za vas bilo traumatično. PTSP može prouzrokovati fešbekove (kratka vizuelna sećanja na traumatičan događaj) ili noćne more zbog kojih možete osjećati kao da ponovno doživljavate sav strah i tjeskobu koje ste doživjeli tijekom stvarnog događaja. (Pogledajte naše stranice o PTSP-u za više informacija.)
- Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) – ova dijagnoza može vam se postaviti ako vaši problemi s anksioznošću uključuju učestalo ponavljanje specifičnih misli, ponašanja ili nagona. (Pogledajte naše stranice na OKP za više informacija.)
- Zdravstvena anksioznost – to znači da doživljavate opsesije i kompulzije u vezi s bolestima, uključujući istraživanje simptoma ili provjeru da li ih imate. Povezana je s OCD-om.
- Tijelesni dismorfni poremećaj – to znači da imate opsesije i kompulzije koje se odnose na vaš fizički izgled. (Pogledajte naše stranice na o tijelesnom dismorfnom poremećaju za više informacija.)
- Perinatalna anksioznost ili perinatalni OKP – kod nekih žena se problemi sa anksioznošću javljaju tijekom trudnoće ili u prvoj godini nakon poroda. (Pogledajte naše stranice o perinatalnoj anksioznosti i perinatalnom OKP-u za više informacija.)
Možda nemate ili ne želite dijagnozu određenog anksioznog poremećaja – ali ipak bi moglo biti korisno saznati više o ovim različitim dijagnozama kako bi vam pomogle u razmišljanju o vlastitom iskustvu anksioznosti, i razmatranju vrsta podrške.
[To je poput] poput roja pčela koji samo zuji zujanje zujanje, bez zaustavljanja, zbog čega ne mogu da se fokusiram i naizgled ne mogu da usporim i udahnem.
Anksioznost i drugi problemi s mentalnim zdravljem
Vrlo je uobičajeno da se pored anksioznosti javljaju i drugi problemi sa mentalnim zdravljem, poput depresije ili suicidalnih osjećaja. Ako imate simptome i anksioznosti i depresije i ni jedan set simptoma ne dominira, možda će vam se dijagnosticirati miješana anksioznost i depresivni poremećaj. (Pogledajte naše stranice o depresiji i izlaženju na kraj sa suicidalnim osjećajima za više informacija.=
Imam generalizirani anksiozni poremećaj i depresiju koji izgleda dolaze u ciklusima. Najteži su mi neočekivani napadi.
Kakav je osjećaj anksioznost?
Anksioznost svako drugačije osjeća. Možda ćete je doživjeti na neke od dolje navedenih načina, a možda ćete imati i druga iskustva ili poteškoće koje ovdje nisu navedene.
Učinci na vaše tijelo:
- žiganje u želucu
- osjećaj vrtoglavice ili vrtoglavica
- žmarci i trnci
- nemir ili nesposobnost da se sedi mirno
- glavobolje, bol u leđima ili drugi bolovi u telu
- ubrzano disanje
- ubrzani ili iregularan ritam srca, lupanje srca
- znojenje ili nagli osjećaji toplote u telu (“valunzi”)
- problemi sa spavanjem
- škrgutanje zuba, posebno noću
- mučnina
- potreba za toaletom češće ili ređe nego obično
- promjene u seksualnom nagonu
- napadi panike.
Učinci na vaš um:
- osjećaj napetosti, nervoze ili nesposobnosti za opuštanje
- osjećaj straha ili strah od najgoreg
- osjećaj da se svijet ubrzava ili usporava
- osjećaj da drugi ljudi mogu vidjeti da ste anksiozni i da vas promatraju
- osjećaj da se ne možete prestati brinuti, ili će se dogoditi loše stvari ako prestanete brinuti
- brine vas sama anksioznost, na primjer brine vas kada će se sljedeći napadi panike dogoditi
- želite puno ohrabrivanja od drugih ljudi, ili se brinete da su drugi ljuti na vas
- brinete se da gubite dodir sa stvarnošću
- ruminacija: puno razmišljate o lošim iskustvima ili razmišljate o toj situaciji iznova i iznova
- depersonalizacija: osjećaj nepovezanosti sa svojim umom ili tijelom, ili kao da promatrate nekoga drugoga (ovo je jedna vrsta disocijacije)
- derealizacija: osjećaj nepovezanosti sa svijetom oko sebe ili kao da svijeta nije stvaran (ovo je jedna vrsta disocijacije )
- brinete o stvarima koje bi se mogle dogoditi u budućnosti
(Pogledajte naše stranice o problemima sa spavanjem, paničnim napadima, i disocijativnim poremećajima za više informacija i savete kako se sa njima nositi.)
„Osjetila sam u sebi kako se svi ti fizički simptomi razvijaju, doslovno ispunjavajući svaki dio mog tijela da bih se na kraju osjećala potpuno obezglavljena i onesposobljena.“
Anksioznost i tjelesni zdravstveni problemi
Neke studije sugeriraju da doživljavanje anksioznosti može povećati rizik od razvoja određenih dugoročnih tjelesnih zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, čir na želucu i srčane probleme. Ali nema dovoljno dokaza koji bi mogli sa sigurnošću reći točno koji su rizici, ili koje su skupine ljudi najčešće pogođene. Tjelesna bolest ili invaliditet vas također može učiniti stresnim i anksioznim, pa bi se ponekad mogli osjećati kao da su vaši problemi s anksioznošću i fizički zdravstveni problemi dio začaranog kruga.
Ponekad je teško utvrditi jesu li vaši simptomi u potpunosti povezani s anksioznošću ili su povezani s nekom drugom bolešću. Ako imate bilo kakve fizičke simptome, najbolje je razgovarati sa svojim liječnikom kako bi mogli provjeriti što ih uzrokuje.
„Stalno sam mislio da umirem od nedijagnosticirane bolesti, jer sam bio uvjeren da su tjelesni simptomi previše loši da bi bili “samo anksioznost „.”
Kako još anksioznost može utjecati na moj život?
Simptomi anksioznosti mogu dugo trajati, ili doći i proći. Možda ćete imati problema sa svakodnevnim aspektima svog života, uključujući:
- brigu o sebi
- zadržavanje posla
- stvaranje novih ili održavanje postojećih međuljudskih odnosa
- isprobavanje novih stvari
- uživanje u slobodnom vremenu.
U nekim slučajevima anksioznost može ozbiljno utjecati na vašu radnu sposobnost. Pogledajte naše stranice o tome kako biti mentalno zdrav na poslu za više informacija o tome kako se nositi.
Panični napadi
Što je panični napad?
Panični napadi su vrsta reakcije organizma na strah. Oni su pojačani normalni odgovor vašeg tijela na opasnost, stres ili uzbuđenje.
- Kako izgledaju panični napadi?
- Kad bih mogao/la imati panične napade?
- Što pomaže u upravljanju paničnih napada?
- Što je panični poremećaj?
Ne mogu spavati zbog napada panike i noćnih mora. Kada zaspim, u roku sat vremena se budim, natopljena znojem, sa lupanjem srca i tresem se.
Kako izgledaju panični napadi?
Tijekom napada panike, fizički simptomi se mogu brzo razviti. To mogu biti:
- lupanje srca ili ubrzani otkucaji srca
- osjećaj nesvjestice ili vrtoglavice
- osjećaj da vam je vrlo vruće ili vrlo hladno
- znojenje, podrhtavanje ili drhtanje
- mučnina
- bol u prsima ili trbuhu
- poteškoće sa disanjem ili osjećaj da se gušite
- osjećaj da vam noge klecaju
- osjećaj nepovezanosti sa svojim umom, tijelom ili okolinom (ovo su vrste disocijacije – za više informacija pogledajte naše stranice o disocijativnim poremećajima).
Tijekom paničnog napada možda ćete se jako bojati da:
- gubite kontrolu
- ćete se onesvijestiti
- imate srčani udar
- ćete umrijeti.
Zubi bi mi nekontrolirano cvokotali, a cijelo tijelo [bi] drhtalo, dahtao bih i plakao od paničnog straha jer je osjećaj da ću ostati bez svesti bio toliko uvjerljiv.
Možda ćete početi da se plašite da izađete napolje sami ili da idete na javna mjesta jer se brinete da ćete ponovo imati panični napad. Ako ovaj strah postane vrlo intenzivan, to se može nazvati agorafobijom (za više informacija pogledajte naše stranice o fobijama).
Osjećala sam se kao da ne mogu disati, samo sam željela izaći, otići negdje drugdje, ali nisam mogla jer sam bila u vlaku.
Kad bih mogao/la imati panične napade?
Napadi panike mogu se dogoditi tijekom dana ili noći. Neki ljudi imaju jedan napad panike u životu i nikad ne dožive drugi, ili je moguće da ih imate redovitim intervalima, ili samo nekoliko u kratkom vremenskom periodu. Možda ćete primijetiti da su određena mjesta, situacije ili aktivnosti okidači za napade panike. Na primjer, napadi panike mogu se dogoditi neposredno prije stresnog sastanka.
Većina paničnih napada traje između 5 i 20 minuta. Mogu se pojaviti vrlo brzo. Vaši simptomi će obično dostići vrhunac (biti najintenzivniji) u roku od 10 minuta od početka napada. Simptomi napada panike se također mogu osjećati tijekom dužeg vremenskog perioda. To bi moglo biti zato što imate još jedan napad panike ili zato što osjećate druge simptome anksioznosti .
Čini se da moji napadi panike izbijaju iznenada. Ali u stvari, izgleda da se pokreću uglavnom noću kad želim spavati, ali ne mogu zaustaviti ubrzani tok misli, brigu i paniku zbog čega god što mi je u mislima.
Što pomaže u nošenju sa napadima panike?
Napadi panike mogu biti zastrašujući, ali postoje stvari koje možete učiniti kako biste pomogli sebi da se lakše s njima nosite. Moglo bi biti od pomoći da ove savete odštampate i stavite negde gde ćete ih lako pronaći.
Tijekom napada panike:
- Usredotočite se na disanje. Fokus na spori udah i izdah dok brojite do pet vam može pomoći.
- Tapkajte nogama u mjestu. Nekim ljudima to pomaže u kontroli disanja.
- Usredotočite se na svoja osjetila. Na primjer, probajte slatkiše ili žvaku sa ukusom mente, ili dodirnite ili zagrlite nešto mekano.
- Isprobajte tehnike uzemljenja. Tehnike uzemljenja mogu vam pomoći u stvaranju većeg osjećaja kontrole. Ove tehnike su posebno korisne ako imate iskustva disocijacije tijekom napada panike. (Pogledajte naše stranice o samo-pomoći kod disocijativnih poremećaja za više informacija o tehnikama uzemljenja.)
Nakon napada panike:
- Povedite računa o sebi. Važno je da obratite pažnju na ono što je vašem tijelu potrebno nakon napada panike. Na primjer, možda će vam biti potrebno da se odmorite negdje u miru, ili da nešto pojedete ili popijete.
- Povjerite se nekome u koga imate povjerenja. Ako mislite da možete, moglo bi vam pomoći da nekom kažete da ste imali napad panike. Bilo bi posebno korisno skrenuti im pažnju kako da uoče u slučaju da imate drugi napad panike, i kako biste željeli da vam pomognu.
(Pogledajte naše stranice o samopomoći za anksioznost i liječenju anksioznosti za više informacija o tome što bi moglo pomoći.)
Što je panični poremećaj?
Ako imate puno napada panike u nepredvidivim trenucima i čini se da ne postoji neki posebni okidač, možda će vam biti dijagnosticiran panični poremećaj. Panični poremećaj i agorafobiju (vrsta fobije) se često javljaju zajedno. Ljudi koji imaju panični poremećaj mogu imati periode s malo ili bez napada panike, i druge periode da ih imaju često.
Panični poremećaj i visoka osjetljivost
Neka istraživanja pokazuju da ljudi koji imaju panični poremećaj mogu biti vrlo osjetljivi na osjetilna iskustva (poput sunčeve svjetlosti, mirisa, i promjena vremena), ali za to još ne postoje u potpunosti sigurni dokazi. Također nije poznato da li je visoka razina osjetljivosti na te stvari nešto što bi moglo uzrokovati razvoj paničnog poremećaja ili je može biti posljedica toga što ga imate.
To što nikad nisam znao kada ću imati napad panike je bio najgori osjećaj na svijetu.
Uzroci anksioznosti
Što uzrokuje anksioznost?
Nitko ne zna točno što uzrokuje anksiozne probleme, ali vjerojatno ima puno faktora. Ova stranica pokriva neke stvari koji povećavaju šanse da se problemi s anksioznošću jave:
- iskustva iz djetinjstva ili iz prošlosti
- vaša trenutna životna situacija
- problemi sa fizičkim ili mentalnim zdravljem
- psihoaktivne supstance i lijekovi
Mogu li se problemi s anksioznošću naslijediti genetski?
Istraživanja pokazuju da imati bliskog srodnika s anksioznim problemima povećava vaše šanse da i sami imate probleme sa anksioznošću. Međutim, za sada nema dovoljno dokaza koji bi pokazali je li to zbog toga što dijelimo neke genetske faktore koji omogućavaju razvoj anksioznosti, ili zato što od roditelja i drugih članova obitelji učimo specifične načine razmišljanja i ponašanja.
Iskustva iz djetinjstva ili iz prošlosti
Teška iskustva u djetinjstvu, adolescenciji ili odrasloj dobi su čest okidač za probleme sa anksioznošću. Prolazak kroz stres i traumu vjerojatno će imati osobito veliki utjecaj ako se dogodi kad ste vrlo mladi. Iskustva koja mogu biti okidač za probleme sa anksioznošću uključuju sljedeće primere:
- fizičko ili emocionalno zlostavljanje
- zapostavljanje od strane roditelja ili staratelja
- gubitak roditelja
- vršnjačko nasilje ili isključenost iz socijalnih grupa
Još jedan faktor mogu biti roditelji koji se ne ophode sa toplinom, ili se odnose previše zaštitnički, ili su emocionalno nedosljedni.
Poslali su me u internat i pretrpio sam akutnu anksioznost zbog razdvojenosti, zbog toga što sam bio daleko od kuće, i brat mi je gotovo umro kad sam imao 12 godina. Moja mama je imala akutni slom tijekom razdoblja od oko godinu dana i morala je da dobija njegu kod kuće.
Vaša trenutna životna situacija
Trenutni problemi u vašem životu također mogu biti okidač za anksioznost. Na primjer:
- iscrpljenost ili povećani stres
- dugo radno vrijeme
- nezaposlenost
- pritisak tijekom studija ili na poslu
- problemi s novcem
- beskućništvo ili stambeni problemi
- gubitak bliske osobe
- usamljenost ili izoliranost
- vršnjačko nasilje, druge vrste uznemiravanje ili zlostavljanje
(Pogledajte naše stranice o savladavanju stresa, studentskom životu, gubitku, usamljenosti i zlostavljanju za više informacija i izvore podrške u vezi s tim pitanjima.)
Nedavno sam shvatila da trošim novac kad sam anksiozna, što me zauzvrat čini anksioznom oko toga koliko trošim.
Problemi sa fizičkim ili mentalni zdravljem
Drugi zdravstveni problemi ponekad mogu izazvati anksioznost, ili je mogu pogoršati. Na primjer:
- Fizički zdravstveni problemi: život sa ozbiljnim, tekućim, ili po život opasnim tjelesnim zdravstvenim stanjem ponekad može potaknuti anksioznost.
- Drugi problemi s mentalnim zdravljem: često se anksioznost razvija dok se nosite sa drugim problemima sa mentalnim zdravljem poput depresije .
Lijekovi i psihoaktivne supstance
Anksioznost ponekad može biti nuspojava uzimanja:
- određenih psihijatrijskih lijekova
- određenih lijekova za probleme sa fizičkim zdravljem
- psihoaktivnih supstanci ili alkohola
(Pogledajte naše stranice o psihoaktivnim supstancama i alkoholu za više informacija.)
Može li prehrana biti faktor?
Neke vrste hrane ili pića mogu biti okidač simptomima anksioznosti ili panike, ili ih pogoršati. Oni uključuju šećer i kofein. (Pogledajte naše stranice o ishrani i raspoloženju za više informacija o odnosu između onoga što jedete i načina na koji se osjećate.)
Ja sam … prekinuo sa alkoholom. Mnogi misle da (pijenje alkohola) pomaže kod anksioznosti, ali to ga dugoročno još više pogoršava.
Kako si mogu pomoći?
Život s anksioznošću može da bude vrlo težak, ali postoje neki stvari koji biste mogli poduzeti koje bi mogle pomoći. Evo nekoliko prijedloga.
Razgovarajte s nekim kome vjerujete
Razgovor s nekim kome vjerujete o onom što vas uznemirava ili čini anksioznim moglo bi vam donijeti olakšanje. Može biti od pomoći i da vas samo netko sasluša i pokaže da mu je stalo. Ukoliko niste spremni da se otvorite nekoj bliskoj osobi, zdravstvene ustanove ili savetovališta mogu biti od pomoći (više informacija možete naći na našoj stranici o podršci u regionu).
Samo to što sam sa nekim podijelila je pomoglo da se malo smanji pritisak.
Pokušajte savladati brige
Može biti dosta teško prestati se brinuti kad ste uznemireni ili anksiozni. Možda imate brige koje ne možete kontrolirati. Ili možda imate osjećaj da ako nastavite da brinete to može biti od koristi – ili da bi se desilo nešto loše ako biste prestali.
Može biti korisno isprobati različite načine rješavanja ovih briga. Na primjer, mogli biste:
- Odvojiti određeno vrijeme kada ćete se usredotočiti na svoje brige; tako biste sebe umirili da nećete zaboraviti razmišljati o njima. Nekim ljudima pomaže da postave štopericu.
- Zapišite šta vas brine i to držite na određenom mjestu; na primjer, mogli biste ih zapisati u bilježnicu ili na komade papira koje biste stavili u kovertu ili staklenku.
[Nastojim] prihvatiti da se tako osjećam u ovom trenutku, ali to neće trajati zauvijek.
Pazite na svoje fizičko zdravlje
- Trudite se da dovoljno spavate. Spavanje vam može dati energiju da se nosite sa teškim osjećajima i iskustvima. (Pogledajte našu stranicu o savladavanju problema sa spavanjem za više informacija.)
- Razmislite o svojoj prehrani. Redovita prehrana i održavanje stabilnog šećera u krvi mogu utjecati na raspoloženje i razinu energije. (Pogledajte našu stranicu o ishrani i raspoloženju za više informacija.)
- Pokušajte se baviti fizičkom aktivnošću. Vježba može biti jako korisna za vaše mentalno zdravlje. (Pogledajte naše stranice o fizičkoj aktivnosti za više informacija.)
Šetnja mi je sjajna, čak i ako ne mogu ići daleko. Prošetam u svojoj bašti, i jedem vani svoj ručak.
